Djelatnost dadilje u nadležnosti je ministarstva zaduženog za socijalnu skrb.  

Od 1.1.2023. Hrvatski zavod za socijalni rad preuzeo je vođenje imenika dadilja i pomoćnih dadilja, registra dadilja koje obavljaju djelatnost dadilje, te nadzor nad provedbom propisa kojima se uređuje djelatnost dadilje. Te poslove Zavod je dodijelio svojim područnim uredima na nivou općina. Zahtjev za upis u imenik i registar dadilja predaje se sukladno sjedištu obrta.   

Do 2023. godine za ove poslove bile su zadužene podružnice obiteljskih centara pri Centrima za socijalnu skrb.  

Stoga će u daljnjem tekstu umjesto obiteljskih centara biti navedene podružnice Hrvatskog zavoda za socijalni rad. Do pisanja ovog teksta Zakon o dadiljama i Pravilnik o uvjetima prostora i opreme nisu ažurirani.  

Adrese područnih ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad možete naći na internetskoj stranici: https://socskrb.hr/djelatnosti/dadilje/

Obrti koji obavljaju djelatnost dadilje (obrti za čuvanje djece) su obrti koji mogu skrbiti o djeci sukladno Zakonu o dadiljama. Djelatnost se može obavljati u stambenom prostoru dadilje, u iznajmljenom poslovnom prostoru ili stambenom prostoru roditelja, ako su zadovoljeni svi uvjeti propisani Zakonom o dadiljama i minimalni uvjeti određeni Pravilnikom o uvjetima prostora i opreme.

Zakon omogućuje dadilji obrtnici da skrbi o djeci od 0 do 14 godina prema propisanom ključu. Ako radi sama tada istovremeno može skrbiti o najviše 6 djece, a ako zapošljava drugu dadilju maksimalni broj djece je 12. Dvanaest je ujedno i maksimalni broj istovremeno prisutne djece koji je Zakonom dozvoljen za ovu djelatnost bez obzira ako dadilja ima veću kvadraturu od propisane.

Adrese obrta za čuvanje djece možete pronaći na internetskoj stranici Hrvatskog zavoda za socijalni rad: https://socskrb.hr/djelatnosti/dadilje/.  Područni uredi Hrvatskog zavoda za socijalni rad zaduženi su za vođenje Registra dadilja, tj. popis obrta na određenom području. Klikom na Registar dadilja i vaše županije otvoriti će se popis Područnih ureda Zavoda, tj. popis osoba koje obavljaju djelatnost dadilje.

Za otvaranje obrta za djelatnost dadilje osoba treba imati najmanje srednju stručnu spremu i završeno osposobljavanje za dadilje prema Programu osposobljavanja koji je jedinstven za cijelu Hrvatsku.

Odgojitelji/ce ne trebaju završiti osposobljavanje za dadilje. Učitelji, pedagozi, psiholozi, socijalni radnici, logopedi, više medicinske sestre i drugi srodni studiji trebaju pohađati dio Programa za osposobljavanje dadilja, uključujući praktičnu nastavu.

Radno vrijeme OČD je vrlo fleksibilno i prilagođeno potrebama roditelja – što je puno lakše ako se djelatnost odvija u domu dadilje. Obično je to deset sati dnevno, no dadilja može brinuti o djeci i u večernjim satima, tokom vikenda ili praznika, u hitnim situacijama i preko noći. Radno vrijeme određuje obrtnik/ca.

Ekonomska cijena u OČD za 8 do 10 satnu skrb o djetetu je različita u svakoj županiji i obično je nešto viša od ekonomske cijene skrbi vrtićke djece u toj općini/županiji.

Dadilje same formiraju svoju cijenu sukladno svojim troškovima. Cijena se može razlikovati od obrta do obrta ovisno o kvalifikacijama dadilje i metodama rada dadilja, npr. pojedini obrti koriste Waldorfsku ili Montessori metodu rada s djecom za čiju primjenu je potrebno imati dodatne kvalifikacije. Mnogi obrti nude i ekstra sadržaje i kraće programe za djecu od 3 godine na dalje kao što su strani jezik ili sportske radionice. 

Povremena skrb o djeci, npr. nekoliko sati svaki drugi dan, se obično obračunava prema satu čuvanja.

Svaka dadilja obrtnik/ca sama planira rad s djecom sukladno njihovoj dobi, potrebama i interesima. S obzirom na mali broj djece u grupi posvećenost individualnim potrebama i interesima djeteta je naglašena kao i prisnost i povezanost s djetetovom obitelji.

Ove karakteristike su puno izražajnije kada se djelatnost odvija u domu dadilje gdje postoji mogućnost interakcije s ostalim članovima obitelji dadilje. Svjetska je praksa, a tako i u Hrvatskoj, da netko od punoljetnih članova obitelji dadilje obrtnice radi zajedno s njom u grupi, bilo da je to kćer, sin, supružnik, majka, sestra, brat. Ili da im u najmanju ruku pomažu u pomoćnim poslovima oko obrta (nabavka hrane, izrada igračaka i opreme, sviranje, pjevanje i sl.) sukladno svojim interesima i talentima. Zato ovu djelatnost i nazivamo još „obiteljsko čuvanje djece“.

Sam rad s djecom i dnevna rutina vrlo su slični radu s djecom u predškolskim ustanovama, što ovisi o dadiljinom znanju, vještinama i iskustvu u radu s djecom.

Zakon o dadiljama u članku 37. određuje da „jedinice lokalne i područne samouprave sudjeluju u sufinanciranju djelatnosti dadilje, na području svoje jedinice, sukladno svojim programima i odredbama posebnog propisa kojim je uređen djelokrug jedinica lokalne i područne samouprave“.

Kako to izgleda u praksi? Lokalne samouprave bi trebale postupati jednako prema svim roditeljima s predškolskom djecom bez obzira koji legalni vid skrbi odabrali za svoje dijete. Za sada je većina općina i gradova prepoznala važnost i dobrobiti obrta kako za djecu tako i za roditelje. No, ima i pojedinih gradova i općina koji još nisu donijeli odluku o sufinanciranju.

Naglašavamo da se sufinanciraju roditelji i tim činom lokalna samouprava pomaže mladim obiteljima na svom području. Dobar primjer je Grad Jastrebarsko koji je prvi u Hrvatskoj krenuo sufinancirati roditelje/obrte i s ponosom promovira obrte na svom području i čini sve da zadrži mlade roditelje. Grad Zagreb je također primjer dobre prakse te sufinancira roditelje čija djeca pohađaju OČD prema istom ključu kao i roditelje čija djeca borave u gradskim ili privatnim vrtićima.

Također, imate pravo na subvenciju za skrb o djetetu u vašem domu kada angažirate dadilju obrtnicu u slučaju da vaš grad/općina sufinancira djelatnost dadilje.

Malo je poznato da Zakon o dadiljama omogućava osobama da otvore obrt za djelatnost dadilje i skrbe o djetetu/djeci jedne obitelji u njihovu domu. Ovdje govorimo o roditeljima veće platežne moći koji traže profesionalnu dadilju prilikom čega dadilja sama uplaćuje svoje doprinose. Popis dadilja obrtnica nalazi se u Registru dadilja koji vodi Podružnica Hrvatskog zavoda za socijalni rad i koji je javan. Popis dadilja obrtnica dostupan je na internetskoj stranici: https://socskrb.hr/djelatnosti/dadilje/ 

Drugi način legalnog zapošljavanja dadilje je da roditelj s dadiljom sklopi ugovor o radu i plaća joj doprinose.  

Sve češće su i Facebook grupe koje omogućuju roditeljima i dadiljama da direktno komuniciraju i iznesu svoje želje i potrebe. U tom slučaju roditelj sam procjenjuje da li je osoba koja se prijavila za poslove dadilje psihofizički zdrava i sposobna za rad s djecom ili može tražiti od te osobe da obavi pregled pri medicini rada, preporuke od bivših poslodavaca i sl. Vrlo često roditelji takve osobe ne prijavljuju.  

Praksa je pokazala da roditelji najčešće traže dadilju prema preporuci od prijateljica ili poznanika ili se obrate nekom od internetskih portala ili agencija koje posreduju u traženju adekvatne dadilje. 

Cijena skrbi u domu roditelja ovisi o broju sati za koje je dadilja angažirana, o broju djece o kojem će skrbiti, radi li dadilja u većem ili manjem mjestu/gradu, specifičnim potrebama roditelja i/ili djeteta, iskustvu dadilje u radu s djecom drugih ljudi te stručnim kvalifikacijama dadilje. Mjesečna cijena za 8- do 9- satno čuvanje, skrb i brigu o djetetu kreće se od 500,00 € pa sve do 1.000,00 € i više, ovisno o gore navedenim faktorima. Također, ako koristite usluge dadilje koja ima obrt, treba imati na umu da je njezina ekonomska cijena ujedno i njezina bruto plaća, te ona sama plaća mirovinsko, zdravstveno i druge doprinose. 

Cijena će biti veća što su potrebe i zahtjevi roditelja veći (npr. VSS odgojiteljica, višegodišnje iskustvo kao dadilja, preporuke, znanje stranog jezika ili instrumenta, putovanja ili ljetovanja i zimovanja s obitelji, noćna skrb o djetetu, i dr.).  

Cijena je individualni dogovor između dadilje i roditelja/skrbnika. Zapošljavanje legalne, iskusne i profesionalne dadilje ima svoju cijenu i većina roditelja je toga svjesna. Međutim, još uvijek ima velik broj roditelja koji koriste usluge dadilja, ali ih ne prijavljuju – često iz ekonomskih razloga.  

U razvijenijim zemljama EU uglavnom roditelji s većom platežnom moći koriste usluge privatnih dadilja, a velika većina roditelja za djecu od 1-3 godine koriste obiteljsko čuvanje djece (obrte za čuvanje djece) koje manjoj djeci omogućuje lakšu socijalizaciju, više individualnog rada i njege te se stvara prisniji odnos između dadilje i djeteta kao i dadilje i roditelja.

Babysitter-ice su osobe koje povremeno brinu o predškolskom ili školskom djetetu u domu roditelja. Obično rade manje od 20 sati tjedno. Roditelj ih plaća prema satu. Cijena se obično kreće od 7,00 € do 10,00 € po satu, i više, a ovisi o broju djece o kojem treba brinuti, potrebama roditelja/djeteta, stručnim kvalifikacijama babysitter-ice, potrebnim znanjima i vještinama (npr. pomaganje oko domaće zadaće, vježbanja instrumenta, znanje stranog jezika i sl.). Često ih se zapošljava kada dijete treba dovesti iz vrtića ili škole, ili ga odvesti na izvanškolske aktivnosti. Ovim poslom se obično bave studentice ili žene u mirovini. 

Babysitter-ica može biti i roditeljeva rođakinja, dobra susjeda ili prijateljica kojoj se plaća naknada za povremenu brigu o djetetu.

Nije isto. Razlika je velika. 

Prije svega obrti za čuvanje djece posluju sukladno Zakonu o dadiljama (ZoD), trebaju zadovoljiti minimalne prostorne uvjete koji su ovdje kako bi djeca bila sigurna te imaju redovan nadzor nadležne Podružnice Hrvatskog zavoda za socijalni rad. U nadležnosti su ministarstva zaduženog za socijalnu skrb.  

Obrti imaju ograničenja koja se tiču broja djece – 12 je maksimalan broj djece na dvije dadilje, čak i kada vlasnica obrta ima veći prostor od minimalno traženog Pravilnikom o uvjetima prostora. Roditelji potpisuju s dadiljom obrtnicom ugovor i dadilja je obvezna voditi dokumentaciju traženu ZoD-om.  

Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti obrti dadilja vode se kao „Dnevna skrb za djecu“ (88.91), a rješenja za rad dodjeljuju im Podružnice Hrvatskog zavoda za socijalni rad. 

Obrti koji su registrirani za poduku, radionice, igraonice i zabavu, prema našem saznanju, nisu zakonski regulirani, nemaju ograničenja u broju djece i ono najvažnije nisu namijenjeni cjelodnevnoj brizi i skrbi o djeci. Djeca u tim obrtima ne bi smjela konzumirati hranu ili spavati, jer takvi obrti nisu registrirani za to niti su provjereni uvjeti za obavljanje tih aktivnosti s djecom. Obično rade s djecom oko 45 minuta (ovisno o dobi djece) do tri sata dnevno. Svi znamo što je poduka i što su radionice i da se one ne odvijaju cijeli dan uz spavanje djece. 

Takvi obrti, ako kod njih borave djeca, osobito rane i predškolske dobi dok roditelji rade, naprosto krše zakon. Dogode li se nepravilnosti u radu s djecom, nitko neće preuzeti odgovornost. U tom slučaju čak niti Centar za socijalnu skrb neće reagirati.   

Roditeljima predlažemo da provjere s vlasnikom/com obrta za što su registrirani i prema kojem zakonu. Ako su registrirane pod „uslužnim djelatnostima“ provjerite za koje uslužne djelatnosti su registrirani. Od vlasnice obrta imate pravo tražiti na uvid rješenje za obavljanje djelatnosti (dadilje ili dr.) kako bi bili sigurni da znate gdje će, kod koga i pod kojim uvjetima vaše dijete boraviti dok radite. Također, možete ih pitati da li im i tko dolazi u nadzor. 

Štoviše, svaka dadilja obrtnica dužna je na vidljivo mjesto staviti rješenje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje poslova dadilje kao i obrtnicu s registriranim djelatnostima. 

Sukladno Zakonu o obrtu, obrtnici mogu registrirati više djelatnosti prema Nacionalnoj klasifikaciji  djelatnosti. 

Međutim, ako se radi o obrtima za čuvanje djece tada je djelatnost dadilje primarna djelatnost. Vlasnik/ca obrta može obavljati druge djelatnosti izvan radnog vremena obrta za čuvanje djece. Npr. ako OČD radi do 17 sati druge djelatnosti se mogu obavljati nakon tog vremena u tom prostoru, ili se mogu obavljati subotom i nedjeljom (npr. rođendani). 

Iznimke su ako se u OČD provode dodatni programi za djecu koja su u redovnoj skrbi (npr. engleski jezik ili sportski program s kvalificiranim učiteljem) sukladno zakonskim propisima i prema interesima djece koja pohađaju OČD i roditelja.   

Pored toga, svaki vlasnik/vlasnica u OČD koji/a ne radi neposredno s djecom (a da se ne radi o bolovanju ili porodiljnom dopustu) krši Zakon o dadiljama (čl. 16., stavak 5.) i pravila struke. 

Prije upisa djece u obrt koji se bavi djelatnošću dadilje potrebno je s vlasnikom/com provjeriti da li obrt ima rješenje i dozvolu za rad Podružnice Hrvatskog zavoda za socijalni rad (Obiteljskog centra), što bi trebalo biti izvješeno na vidljivom mjestu u obrtu.