Djelatnost dadilje u nadležnosti je ministarstva zaduženog za socijalnu skrb.

Od 1.1.2023. Hrvatski zavod za socijalni rad preuzeo je vođenje imenika dadilja i pomoćnih dadilja, registra dadilja koje obavljaju djelatnost dadilje, te nadzor nad provedbom propisa kojima
se uređuje djelatnost dadilje. Te poslove Zavod je dodijelio svojim područnim uredima na nivou općina. Zahtjev za upis u imenik i registar dadilja predaje se sukladno sjedištu obrta.

Do 2023. godine za ove poslove bile su zadužene podružnice obiteljskih centara pri Centrima za socijalnu skrb.

Stoga će u daljnjem tekstu umjesto obiteljskih centara biti navedene podružnice Hrvatskog zavoda za socijalni rad. Do pisanja ovog teksta Zakon o dadiljama i Pravilnik o uvjetima prostora i opreme nisu ažurirani.

Adrese područnih ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad možete naći na internetskoj stranici: https://socskrb.hr/djelatnosti/dadilje/

Sukladno Zakonu o dadiljama osoba koja želi postati dadilja treba ispuniti slijedeće uvjete:

• ima poslovnu sposobnost
• ima prebivalište, odnosno odobren boravak u Republici Hrvatskoj
• ima opću zdravstvenu sposobnost za rad
• nije pravomoćno osuđena niti se protiv nje vodi kazneni postupak za kaznena djela iz članka 8. stavka 1. točke 4. Zakona o dadiljama
• nema izrečenu sigurnosnu mjeru ili zaštitnu mjeru zabrane obavljanja djelatnosti pravomoćnom sudskom presudom, rješenjem o prekršaju ili odlukom nadležnog tijela, odnosno izrečenu mjeru za zaštitu prava i dobrobiti djeteta sukladno posebnom propisu
• nema izrečenu prekršajno pravnu sankciju za nasilje u obitelji
• poznaje hrvatski jezik i latinično pismo
• ima najmanje srednjoškolsko obrazovanje
• stručno je osposobljena za djelatnost dadilje
• upisana je u Imenik dadilja koji se vodi kod nadležne Podružnice Hrvatskog zavoda za socijalni rad

Dadiljom mogu postati i odgojitelji/ce predškolske djece bez obveze pohađanja Programa osposobljavanje za poslove dadilje, kao i ostala srodna zanimanja s visokom stručnom spremom uz uvjet da polože razliku ispita Programa osposobljavanja (vidi odgovor na 4. pitanje).

Dadilja stječe stručnu osposobljenost završavanjem Programa osposobljavanja za poslove dadilje (NN 89/13) koji provode ovlaštene ustanove za obrazovanje odraslih. To su najčešće pučko otvorena učilišta.

Program osposobljavanja obuhvaća 400 sati nastave, od toga 250 sati teorije i vježbi te 150 sati praktične nastave. Osposobljavanje obično traje između 3 i 4 mjeseca, ovisno o dinamici nastave.

Program osposobljavanja jedinstven je za cijelo područje Hrvatske, što znači da sva učilišta imaju isti sadržaj Programa koji je odobren od strane Ministarstva obrazovanja, te se upisuje u e-radnu knjižicu.

Osobe koje imaju završen studij predškolskog odgoja (odgojitelji/ce) i žele otvoriti obrt za čuvanje djece nisu dužne pohađati program stručnog osposobljavanja.

Ostali uvjeti su isti kao i za osobe koje su završile osposobljavanje za dadilje, kako je propisano Zakonom o dadiljama.

Sukladno Odluci o dijelu Programa osposobljavanja za poslove dadilje osobe koje imaju završenu 1., 2. ili 3. razinu visokog obrazovanja smjera: učiteljski, pedagoški, psihološki, edukacijsko-rehabilitacijski studij, studij socijalne pedagogije, studij logopedije, studij socijalnog rada i studij sestrinstva (NN 111/13) pohađaju samo dio programa koji se odnosi na pedagoške predmete te druge stručne sadržaje koji nisu bili obuhvaćeni predmetnim studijem, uključujući praktičnu nastavu.

Osobe koje završe osposobljavanje za dadilje mogu se legalno zaposliti kroz jednu od ovih opcija:

• otvoriti obrt za djelatnost dadilje i raditi u svom domu ili u iznajmljenom poslovnom prostoru,
• otvoriti obrt i raditi u domu roditelja,
• biti zaposlene u obrtu kao druga dadilja,
• biti zaposlene u dječjem vrtiću kao pomoćno osoblje u jaslicama.

Ako ste završili osposobljavanje za poslove dadilje ili ste odgojitelj/ica i želite otvoriti vlastiti obrt za čuvanje djece (obiteljsko čuvanje djece) – OČD,  prvi korak je upisati se u Imenik dadilja koji vode Područni uredi Hrvatskog zavoda za socijalni rad sukladno općini u kojoj je sjedište obrta. Adrese mjerodavnih područnih ureda možete pronaći na internetskoj stranici Hrvatskog zavoda za socijalni rad: https://socskrb.hr/djelatnosti/dadilje/ , klikom na Imenik ili Registar dadilja.

Dokumentaciju, koja vam je potrebna za podnošenje zahtjeva za upis u Imenik/Registar, možete pronaći na internetskoj stranici Hrvatskog zavoda za socijalni rad: https://socskrb.hr/obrasci/, te u Pravilniku o obliku, sadržaju i načinu vođenja registra obrtnika koji obavljaju djelatnost dadilje, te obliku, sadržaju i načinu vođenja imenika dadilja i imenika pomoćnih dadilja (NN 96/13).

Između ostalog, zahtjevu za upis u Imenik dadilja treba priložiti potvrdu medicine rada da ste psihofizički zdravi i sposobni za rad s djecom i vođenje obrta. Zahtjev i rješenje podliježu plaćanju upravne tarife.

U Imenik dadilja upisuju se sve dadilje koje su završile osposobljavanje za dadilje ili su odgojitelji/ce, bez obzira da li su vlasnice obrta ili rade kao druga dadilja u obrtu.

U Imenik pomoćnih dadilja upisuju se osobe koje su zaposlene kao pomoćne dadilje u obrtu.

U Registar dadilja upisuju se samo dadilje obrtnice, tj. vlasnice obrta za čuvanje djece. 

Imenike i Registar vodi Podružnica Hrvatskog zavoda za socijalni rad prema općini u kojoj je sjedište obrta, https://socskrb.hr/djelatnosti/dadilje/ 

Zakon o dadiljama u članku 37. određuje da „jedinice lokalne i područne samouprave sudjeluju u sufinanciranju djelatnosti dadilje, na području svoje jedinice, sukladno svojim programima i odredbama posebnog propisa kojim je uređen djelokrug jedinica lokalne i područne samouprave“.

Kako to izgleda u praksi? Lokalne samouprave bi trebale postupati jednako prema svim roditeljima s predškolskom djecom bez obzira koji legalni vid skrbi su odabrali za svoje dijete. Za sada je većina općina i gradova prepoznala važnost i dobrobiti obrta kako za djecu tako i za roditelje. No, ima i pojedinih gradova i općina koji još nisu donijeli odluku o sufinanciranju. Naglašavamo da se sufinanciraju roditelji i time lokalna samouprava pomaže mladim obiteljima na svom području. Dobar primjer je Grad Jastrebarsko koji je prvi u Hrvatskoj krenuo sufinancirati roditelje/obrte i s ponosom promovira obrte na svom području i čini sve da zadrži mlade roditelje. Grad Zagreb je također primjer dobre prakse te sufinancira roditelje čija djeca pohađaju OČD prema istom ključu kao i roditelje čija djeca borave u gradskim ili privatnim vrtićima.

Odgovor je – možete. Većina dadilja je koristila poticaje za samozapošljavanje koje dodjeljuje Hrvatski zavod za zapošljavanje. Jedan od uvjeta je da ste nezaposleni. O svim uvjetima za dodjelu sredstava raspitajte se pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, s obzirom da se svake godine pojedini uvjeti mijenjaju.

Članci 15. i 16. Zakona o dadiljama određuju o kolikom broju djece dadilja može skrbiti i pod kojim uvjetima ovisno o kvadraturi prostora, radi li se o vlastitom stambenom ili iznajmljenom prostoru, imate li vlastite djece ili ne i dr.

Dadilja, ako radi sama, može istovremeno skrbiti o najviše šestero djece u dobi do navršenih 14 godina.

Ako obrtnik/ca zapošljava pomoćnu dadilju, i ima dovoljno velik prostor, može skrbiti o dodatnih dvoje djece (osmero djece istovremeno), a ako zapošljava drugu dadilju ukupan broj djece o kojoj može istovremeno skrbiti je 12.

Ovdje treba obratiti pažnju na riječ „istovremeno“, što znači da čim jedno dijete ode kući, ili nije taj dan prisutno, na njegovo mjesto može doći drugo dijete – bilo da se radi o redovnoj ili povremenoj skrbi. Više o tome u odgovoru koji se tiče radnog vremena dadilje.

Dvanaest je maksimalan broj djece o kojem se u obrtima dadilja može istovremeno skrbiti bez obzira ako dadilja ima i veću površinu prostora od minimalne propisane Zakonom i Pravilnikom. Maksimalni broj djece je i dodatno naglašen u članku 16., stavak 6. Zakona o dadiljama.

Također, vodite računa da dadilja obrtnica mora neposredno raditi s djecom (ZoD članak 16., stavci 4. i 5.) i kada broj djece pređe 6 s njom istovremeno mora biti prisutna pomoćna ili druga dadilja.

Za detaljniji opis ključa po kojem se određuje maksimalni broj djece o kojem možete skrbiti proučite članke 15. i 16. Zakona o dadiljama, a čije odredbe se odnose i na vašu vlastitu djecu, djecu mlađu od godine dana i djecu s teškoćama u razvoju.

Članak 15., stavak 10. Zakona o dadiljama omogućuje da „kada se djelatnost dadilje obavlja u stambenom prostoru, djeca koja se u stambenom prostoru nalaze u posjetu u vremenu u kojem se obavlja djelatnost dadilje moraju biti u pratnji punoljetne osobe“.

Minimalni prostorni uvjeti su propisani Pravilnikom o uvjetima prostora, opremljenosti prostora odgovarajućom opremom i ostalim uvjetima za obavljanje djelatnosti dadilje (NN 74/13). Površina prostora koja služi za boravak, igru i spavanje djece mora imati najmanje 4m² površine poda po djetetu.

Karakteristično je za ovu djelatnost da vlasnik/ca obrta neposredno radi s djecom, te uz sebe može zaposliti pomoćnu ili drugu dadilju.

Sukladno članku 16., stavcima 4. i 5. Zakona o dadiljama kada ukupan broj djece pređe 6 u vlastitom stambenom ili poslovnom prostoru istodobno s obrtnikom/com mora biti prisutna pomoćna ili osposobljena druga dadilja (ili odgojitelj/ica).

Dakle, odgovor na ovo pitanje je – ne. To nije u skladu s ovom strukom i Zakonom.

Zakon o dadiljama, članak 9., omogućuje obrtniku da zaposli pomoćnu dadilju, ako ta osoba zadovoljava uvjete propisane u članku 8. Zakona.

Pomoćna dadilja ne treba završiti osposobljavanje za dadilje i treba imati barem srednjoškolsko obrazovanje.

Članak 16., stavak 4. ZoD-a između ostalog propisuje da „….. zaposlena pomoćna dadilja …. mora biti prisutna u stambenom ili poslovnom prostoru istodobno s obrtnikom, u vremenu u kojem se u obavljanju djelatnosti dadilje ukupan broj djece iz čl.15., stavka 1. ovog Zakona povećava na način propisan stavkom 2. ovog članka“.

Drugim riječima, uz dadilju obrtnicu pomoćna dadilja je dužna biti prisutna dok god je broj djece veći od 6.

Pomoćna dadilja ne može raditi sama ili ostati sama s djecom.

Radite li sami i imate dovoljno velik prostor da možete skrbiti za više od šestero djece, te zapošljavate pomoćnu dadilju, tada se ukupan broj djece povećava za dvoje. Dakle, sveukupno osmero djece.

Imate li zaposlenu drugu dadilju i željeli bi zaposliti i pomoćnu dadilju vaš broj djece ostaje isti. Dvanaestero djece je maksimalan broj djece o kojoj se možete istovremeno skrbiti.

Registar dadilja vode Podružnice Hrvatskog zavoda za socijalni rad. Popis podružnica možete naći na Internet stranici: https://socskrb.hr/. Njima se podnosi zahtjev za izdavanje rješenja o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti dadilje. Mi ga u slobodnom govoru nazivamo „konačno rješenje“.

Zakon o dadiljama u članku 24. propisuje koje dokumente trebate priložiti zahtjevu za izdavanje rješenja.

Jedan od načina je da s roditeljima sklopite ugovor o radu, da vas oni prijave i plaćaju doprinose.

Drugi način je da sami otvorite obrt sukladno Zakonu o dadiljama. U tom slučaju za vas ne važe odredbe Zakona koje se odnose na prostorne uvjete i ključ za broj djece. Potrebni dokumenti za dobivanje rješenja nalaze se u članku 24. Zakona o dadiljama. Kao obrtnik/ca sami plaćate svoje doprinose.

Zakon o dadiljama (članak 15., stavak 2.) dozvoljava da dadilja obrtnica može istodobno skrbiti o jednom ili više djece toga roditelja. Članak 17. naglašava da poslove dadilje u stambenom prostoru roditelja može obavljati samo obrtnik, bez rada i pomoći druge osobe.

Lokalne samouprave koje sufinanciraju roditelje čija djeca borave u obrtima za čuvanje djece sufinanciraju i roditelje koji koriste usluge dadilje obrtnice koja skrbi o djetetu u domu roditelja.

Možete ako u blizini imate dječje igralište, park ili zelenu površinu do koje se može doći sigurnim putem i koje je sigurno za boravak djece, kako je navedeno u Pravilniku o uvjetima prostora.

Zakon o dadiljama propisuje da je dadilja obrtnica obvezna voditi sljedeću zbirku podataka: adresar djece, karticu za hitne slučajeve i ugovore s roditeljima.

Međutim, to je minimalna dokumentacija, a praksa je pokazala da dadilja obrtnica obično vodi cijeli niz druge dokumentacije od popisa prisutne djece do potpisanih dozvola roditelja za objavu fotografija djece i dr.

Dadilja obrtnik/ca nema određeno radno vrijeme, tj. može raditi i više od osam sati što joj je omogućeno Zakonom o obrtu.

Radno vrijeme obrta je fleksibilno i prilagođeno je potrebama roditelja što znači da dadilja može raditi u večernjim satima, tokom vikenda i praznika, u hitnim slučajevima kada je potrebna skrb preko noći (npr. kada je roditelj u bolnici i sl.). Obrtnik/ca sama određuje radno vrijeme obrta. U praksi većina obrta radi do deset sati dnevno.

Zapošljavaju li drugu ili pomoćnu dadilju s njom sklapaju ugovor o radu koji je obično na vrijeme od 4 do 8 sati dnevno. Radi li druga dadilja duže od 8 sati dnevno, obrtnik/ca joj je dužna platiti prekovremeni rad.

Da. To je još jedna karakteristika ove skrbi. Obrtnik/ca sama odlučuje želi li kuhati ili koristiti catering usluge. Dadilje koje skrbe o djeci u svom domu u većini slučajeva kuhaju na zadovoljstvo djece i roditelja.

Prostorni uvjeti za otvaranje djelatnosti dadilje određeni su Pravilnikom o uvjetima prostora, opremljenosti prostora odgovarajućom opremom i ostalim uvjetima za obavljanje djelatnosti dadilje (NN74/2013), te označavaju minimalne uvjete koji se trebaju ispuniti kako bi se dobilo rješenje. Površina prostora u kojem se skrbi o djeci treba biti najmanje 4m² površine poda. U izračun te površine ulazi prostor koji služi za boravak, igru i spavanje djece. Dakle, hodnici, garderoba, kuhinja, kupaona, balkoni i vanjski prostor ne ulaze u tu kvadraturu.

Prostor treba biti funkcionalan na način da ima osiguran prostor za kuhanje, prostor za blagovanje, prostor za dnevni boravak, prostor za spavanje, prostor sanitarnog čvora i kupaonski prostor za održavanje osobne higijene.

Minimalni uvjeti za kuhinju i kupaonicu dodatno su navedeni u čl. 10. i 12. Pravilnik također određuje koje sigurnosne mjere trebaju biti poduzete kako bi prostor bio siguran za djecu, osnovne uvjete za sigurnost u vanjskom prostoru, na stepenicama i u blizini vodenih površina, te za opremljenost unutarnjeg i vanjskog prostora.

Rješenje o ispunjavanju prostornih uvjeta donosi nadležno tijelo u županiji, odnosno u Gradu Zagrebu. Konkretno, za Grad Zagreb to je Ured za obrazovanje, a u pojedinim županijama nadležno tijelo je Ured za gospodarstvo.

Troškovi otvaranja obrta različiti su za svaku osobu i ovise od nekih specifičnih faktora kao što su: troškovi za osposobljavanje; otvara li se obrt u vlastitom stambenom prostoru ili u iznajmljenom; treba li veća ili manja adaptacija prostora; vrsti opreme kojom će dadilja opremiti prostor. Tu su i administrativni troškovi, atesti, takse i sl.

Uvijek imajte na umu da su Pravilnikom propisani minimalni uvjeti, a kako će se posao razvijati tako ćete moći i dodavati opremu.

Ako prvo trebate proći osposobljavanje za dadilje, ili položiti razliku ispita, cijeli proces će trajati malo duže. Odgojiteljice će nakon upisa u Imenik dadilja moći odmah krenuti s planiranjem postupka registracije obrta, uređenjem prostora, dobivanjem rješenja, izradom zbirke podataka i planiranjem rada s djecom.

U gradovima/mjestima gdje već imamo registrirane obrte dadilja proces otvaranja ide brže nego u onim gradovima/mjestima gdje ste prvi obrt za čuvanje djece. Udruga tada pomaže dadiljama da lakše prebrode cijeli proces. Ovisi i koliko dugo ćete čekati komisiju za prostorne uvjete. U prosijeku za svako potrebno rješenje Podružnice Hrvatskog zavoda za socijalni rad i nadležnog tijela u županiji treba oko mjesec dana.

Vremenski period određuje i vaša prijava za dodjelu sredstava za samozapošljavanje pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. 

Naše dosadašnje iskustvo je pokazalo da, ovisno o pripremljenosti i informiranosti dadilje, postupak otvaranja obrta može trajati od 6 mjeseci do godinu dana, uzevši u obzir gore navedene faktore.

Prilikom izrade Zakona o dadiljama i Pravilnika o uvjetima prostora nije se točno znalo kako će primjena Zakona izgledati u praksi. No, Zakon je dovoljno dobar da omogući dadiljama legalan rad te da pruži roditeljima i djeci potrebnu sigurnost kroz poštivanje minimalnih uvjeta i nadzor.

HUD, kao strukovna udruga, se već godinama zalaže za jedinstvenu primjenu Zakona o dadiljama, i osobito Pravilnika o uvjetima prostora, u svim županijama. U zadnjih nekoliko godina uputili smo zamolbe i dopise mjerodavnom ministarstvu da dodatno pojasni i definira određene stavke u Pravilniku. Zahtjevi pojedinih tijela u županijama, čija uloga je izdavanje rješenja za zadovoljavanje prostornih uvjeta, se razlikuju od županije do županije – tj. imamo različita tumačenja minimalnih prostornih uvjeta. To se osobito odnosi na traženje pojedinih atesta i  određene dokumentacije koju traže djelatnici zaštite na radu tj. komisije.

Uočili smo i praksu koja nije u skladu s našom strukom, a to je da se na istoj adresi otvara dva ili više obrta. Zakon o dadiljama je vrlo jasan po pitanju maksimalnog broja djece, i po tom pitanju je u skladu sa zakonskom regulativom ostalih zemalja EU i svijeta. Boravkom dvije ili više grupe od 12 djece na jednoj adresi premašuje se broj maksimalno dozvoljene djece, bilo u unutrašnjem i/ili vanjskom prostoru. Mali broj djece u grupi i na jednom mjestu je zaštitni faktor ove skrbi te jedan od elemenata koji nas čini različitim od gradskih i privatnih vrtića. Često ćete čuti da koristimo i naziv „obiteljsko čuvanje djece“. Naziv „obiteljsko“ je dobio zbog toga jer omogućuje punoljetnim članovima obitelji da pomažu u obrtu i/ili da rade kao druga dadilja kada se djelatnost odvija u stambenom prostoru dadilje obrtnice. Roditelji izuzetno cijene OČD upravo zbog te karakteristike koja se gubi ako je na jednom mjestu nekoliko obrta i puno veći broj djece. Tada to više ne možemo zvati obrtima za čuvanje djece ili obiteljsko čuvanje djece.

Također smo uočili da se u praksi traže određene stvari koje smatramo dobrom praksom i zamolili smo da se i one uvrste u Pravilnik (npr. polaganje higijenskog minimuma).

Zakon o dadiljama, članak 19., stavak 2.,  propisuje da je obrtnik/ca u slučaju privremene spriječenosti u obavljanju djelatnosti dadilje (bolest, trudnoća i dr.) dužan/na zaposliti dadilju koja će obavljati poslove dadilje za vrijeme privremene spriječenosti obrtnika poštujući ukupan broj djece propisan člankom 15.

Naravno, to se odnosi i na slučaj kada je druga zaposlena dadilja privremeno spriječena, te je dadilja obrtnica dužna pronaći zamjenu.

Nadalje, članak 19. kaže da je obrtnik/ca obvezan/na o tome obavijestiti roditelje i nadležnu instituciju, s naznakom kako će se sukladno stavku 2. ovog članka, poslovi dadilje obavljati.

Sukladno Zakonu o dadiljama i Pravilniku o načinu provođenja nadzora nad obavljanjem djelatnosti dadilje (NN 96/13) za stručni nadzor obrta od 2023. godine nadležan je Područni ured Hrvatskog zavoda za socijalni rad. Redovni stručni nadzor provodi se sukladno godišnjem planu i programu koji utvrđuje nadležan ministar.

Izvanredan nadzor se provodi povodom prijave građana ili drugih zainteresiranih pravnih/fizičkih osoba ako je iz prijave razvidna opravdanost provođenja nadzora.

Ovlašteni stručni radnik Područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad dužan je po završetku nadzora sastaviti zapisnik i dostaviti ga obrtniku/ci na uvid i potpis.

Više o nadzoru možete saznati u Pravilniku o načinu provođenja nadzora.

Djelatnost dadilje ne može se obavljati u stambenom ili poslovnom prostoru u kojem se pružaju usluge obiteljskog doma ili udomiteljstva (članak 12.).

Djelatnost se ne može obavljati u stambenom prostoru dadilje u kojem bi, zbog bolesti člana kućanstva, ili potrebe za skrbi člana obitelji, bilo ugroženo zdravlje ili drugi interesi djeteta, te ako su odnosi članova kućanstva koji žive u tom stambenom prostoru poremećeni (članak 11. ZoD).

Sukladno Programu osposobljavanja za poslove dadilje (NN89/2013) ustanova koja provodi osposobljavanje „osigurava izvođenje praktične nastave zaključivanjem ugovora o poslovnoj suradnji s ustanovama za socijalnu skrb (domovima za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi, centrima za odgoj i obrazovanje), zdravstvenim ustanovama, odgojno-obrazovnim ustanovama i obrtima dadilja: Dio praktične nastave u odgojno-obrazovnim ustanovama obavljat će se stručnim posjetama, a u zdravstvenim ustanovama u dječjim odjelima. Tijekom pohađanja praktične nastave polaznici vode dnevnik rada“. Praktična nastava sastoji se od 150 sati.

Kada je Program osposobljavanja dizajniran 2013. imali smo samo 3 obrta koja su mogla primiti buduće dadilje na praksu. DANAS je situacija drugačija s obzirom da imamo dovoljno obrta u kojima polaznici mogu obaviti praktičnu nastavu. U Programu i dalje stoji da u vrtiće možemo samo kao u „stručnu posjetu“. Iako se neki vrtići samovoljno odlučuju primiti polaznice na praksu (obično privatni vrtići).

Preporuka HUD-a polaznicama osposobljavanja je da kada god mogu praksu obave u jednom od OČD-a, osobito ako i same žele otvoriti obrt za poslove dadilje.

Za obavljanje prakse bit će vam potrebna sanitarna knjižica.

Potvrda liječnika opće prakse bit će vam potrebna za upis Programa osposobljavanja, a za upis u Imenik dadilja pri Podružnicama obiteljski centar bit će vam potrebna potvrda liječnika medicine rada da ste psiho-fizički sposobni za rad s djecom.

NAPOMENA: HUD je 2023. pokrenuo inicijativu za promjene i dopune Programa osposobljavanja za poslove dadilje kako bi bio u skladu s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom i trenutnom nepisanom praksom.

Male grupe, obiteljsko okruženje, fleksibilni radni sati i veća individualna posvećenost djeci je ono po čemu se ovaj vid skrbi razlikuje od ustanova, tj. dječjih vrtića. Zakon o dadiljama u članku 16., stavak 6. propisuje da se „u obavljanju djelatnosti dadilje u stambenom ili poslovnom prostoru može istovremeno čuvati, brinuti i skrbiti o najviše dvanaestero djece sukladno člancima 15. i 16.“ Ta odredba vrijedi (ili bi trebala) i kada su djeca u unutarnjem prostoru kuće ili stana i/ili kada borave vani na otvorenom. Ako se obrti nalaze na istoj adresi ili u istoj kući nedvojbeno dolazi do miješanja djece čiji broj je tada daleko veći od 12.

Nema primjera registracije 2 ili više obrta na jednoj adresi u zemljama EU i svijeta (pogledajte tablicu s primjerima drugih zemalja u rubrici O OBRTIMA). U svim zemljama to se podrazumijeva, a pojedine države su još dodatno zakonski zabranile takvo registriranje obrta. Ono što je uobičajeno za ovaj vid skrbi o djeci je da članovi obitelji rade zajedno, zato ga i nazivamo još „obiteljsko čuvanje djece“. Dadiljama koje žele imati veći broj djece na jednom mjestu ostaje opcija otvaranja privatnog vrtića.

Kao udruga koja predstavlja struku zalagali smo se tokom izrade Prijedloga Zakona o dadiljama da ne dođe do ovakve situacije i u tome nas je podržala Europska komisija. Očito je da ZoD nije dovoljno naglasio taj aspekt ove djelatnosti i na žalost u pojedinim županijama došlo je do slobodne interpretacije Zakona po principu „što nije zabranjeno – dozvoljeno je“ bez da se poštivala struka. No, ne možemo svojevoljno izmišljati pravila za struku iako shvaćamo da je ovo nova i vrlo mlada djelatnost u Hrvatskoj o kojoj još svi učimo.

Na taj način je stvorena „rupa u zakonu“ koja ne odražava našu djelatnost i kao predstavnici struke strogo se suprotstavljamo takvoj negativnoj praksi pri registriranju obrta za čuvanje djece i dodjelama rješenja za rad. Sa stavom struke upoznali smo mjerodavne institucije i nadležno ministarstvo koje se o ovome treba izjasniti.

Ponekad pritisak za smještajem djece dolazi i od samih roditelja, pa i lokalne samouprave, kada u općini nema dovoljno kapaciteta za smještaj predškolske djece dok roditelji rade. Rješenje je otvaranje novih obrta, ali ne na jednoj adresi.

Mišljenja smo ako se u pojedinim gradovima/mjestima izlazi iz okvira ZoD-a da je potrebno navesti opravdan, vjerodostojan i argumentiran razlog za takvo postupanje, te da dadilje i lokalna samouprava trebaju zatražiti mišljenje struke i mjerodavnih institucija, a ministar nadležan za socijalnu skrb trebao bi takvu iznimku odobriti. Pri tome bi se trebalo voditi računa da se odluke ne donose na štetu djece i kvalitete skrbi, te da lokalne iznimke ne postanu pravilo koje će narušiti identitet struke.

Nije isto. Razlika je velika. 

Prije svega obrti za čuvanje djece posluju sukladno Zakonu o dadiljama (ZoD), trebaju zadovoljiti minimalne prostorne uvjete te imaju redovan nadzor nadležnih službi (Podružnica Hrvatskog zavoda za socijalni rad). Obrti dadilja u nadležnosti su ministarstva zaduženog za socijalnu skrb. Imaju ograničenja koja se tiču broja djece – 12 je maksimalan broj djece na dvije dadilje, čak i kada vlasnica obrta ima veći prostor od minimalno traženog Pravilnikom o uvjetima prostora. Roditelji potpisuju s dadiljom obrtnicom ugovor i dadilja je obvezna voditi dokumentaciju traženu ZoD-om.  

Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD) obrti dadilja vode se kao „Dnevna skrb za djecu“ (88.91), a rješenja za rad dodjeljuju im Podružnice Hrvatskog zavoda za socijalni rad sukladno sjedištu obrta. Obavljanje djelatnosti dadilje je primarna djelatnost.  

Obrti koji su registrirani za poduku, radionice, igraonice i zabavu, prema našem saznanju, nisu zakonski regulirani, nemaju ograničenja u broju djece, i ono najvažnije, nisu namijenjeni cjelodnevnoj brizi i skrbi o djeci. Djeca u tim obrtima ne bi smjela konzumirati hranu ili spavati, jer takvi obrti nisu registrirani za to niti su provjereni uvjeti za obavljanje tih aktivnosti s djecom. Obično rade s djecom oko 45 minuta (ovisno o dobi djece) do tri sata dnevno. Svi znamo što je poduka i što su radionice i da se one ne odvijaju cijeli dan uz spavanje djece. 

Takvi obrti, ako kod njih borave djeca, osobito rane i predškolske dobi dok roditelji rade, naprosto krše zakon. Dogode li se nepravilnosti u radu s djecom, nitko neće preuzeti odgovornost, jer niti jedna institucija nije za njih nadležna.   

Roditelji imaju pravo provjeriti s vlasnikom/com obrta za što su registrirani i prema kojem zakonu. Ako je obrt registriran pod „uslužnim djelatnostima“ roditelj može vidjeti za koje uslužne djelatnosti je registriran. Od vlasnice obrta roditelj ima pravo tražiti na uvid rješenje za obavljanje djelatnosti (dadilje ili dr.) kako bi bili sigurni kod koga i pod kojim uvjetima će njihovo dijete boraviti dok rade.  

Štoviše, svaka dadilja obrtnica dužna je na vidljivo mjesto staviti rješenje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje poslova dadilje kao i obrtnicu s registriranim djelatnostima.  

Sukladno Zakonu o obrtu, obrtnici mogu registrirati više djelatnosti prema Nacionalnoj klasifikaciji  djelatnosti. 

Međutim, ako se radi o obrtima za čuvanje djece (NKD Dnevna skrb o djeci – 88.91) tada je djelatnost dadilje primarna djelatnost. Vlasnik/ca obrta može obavljati druge djelatnosti izvan radnog vremena obrta za čuvanje djece, npr. ako OČD radi do 17 sati druge djelatnosti se mogu obavljati nakon tog vremena u tom prostoru, ili se mogu obavljati subotom i nedjeljom (npr. rođendani). 

Iznimke su ako se u OČD provode dodatni programi za djecu koja su u redovnoj skrbi (npr. engleski jezik ili sportski program s kvalificiranim učiteljem) sukladno zakonskim propisima i prema interesima djece koja pohađaju OČD i roditelja.   

Pored toga, svaki vlasnik/vlasnica obrta za čuvanje djece koji/a ne radi neposredno s djecom (a da se ne radi o bolovanju ili porodiljnom dopustu) krši Zakon o dadiljama (čl. 16., stavak 5.) i pravila struke.